CUC 2008 - Nikola Mihočka - Učenje na daljinu u osnovnim školama

Autor rada prvi put se susreo s „učenjem na daljinu“[3] tijekom svojeg studija. Tada se počeo zanimati za takav oblik učenja i kako ga je moguće primjeniti u nastavi osnovnih škola. Autor rada je smatrao da bi bilo korisno provesti „istraživanje“[1] kako bi utvrdio dopadljivost novog oblika učenja kod ispitanika, motivira li učenje na daljinu ispitanike na učenje i kako bi usporedio rezultate učenja kod ispitanika kad uče na daljinu i kad uče klasično. Po završetku studija zaposlen je na mjestu učitelja informatike u Osnovnoj školi Grgura Karlovčana u ðurñevcu, gdje je proveo istraživanje na temu „Učenje na daljinu u osnovnim školama“, u svibnju 2008..  Na početku istraživanja si je zadao „ciljeve istraživanja i hipotezu“[1] (hipoteza: „Učenjem na daljinu postižu se bolji rezultati.“). Predmet čiji sadržaj je istraživan bio je hrvatski jezik. Ispitanici su bili učenici petih i osmih razreda. Učenici petih razreda bili su podijeljeni u četiri razreda (a, b, c, d) i autor rada ih je podijelio u dvije skupine. Jedna skupina sastojala se je od učenika koji su bili članovi 5. c i 5. d razreda, a druga se je sastojala od učenika koji su bili članovi 5. a i 5. b razreda.   Autor je potražio njihovu učiteljicu iz hrvatskog jezika kako bi se s njom dogovorio o detaljima istraživanja, o nastavnoj jedinici (M.S. Mañer: „Djedovo slovo“) koju taj dan oni obrañuju i o provjeravanju znanja. Zadatak autora bio je da jednoj skupini „održi“ nastavnu jedinicu u „moodle-u“[8] istovremeno dok učiteljica održava istu nastavnu jedinicu drugoj skupini klasičnim oblikom nastave. Autorovo „održavanje“ nastavne jedinice u moodle-u je u biti bilo upoznavanje učenika s moodle-om upoznavanje učenika s radom u moodle-u i pojašnjavanje anketa koje su učenici trebali ispuniti. Njihova učiteljica iz hrvatskog jezika nije ponovno održavala tu nastavnu jedinicu, nego su je učenici prošli kod kuće, preko svojih računala putem interneta, učeći na daljinu.  Neki učenici nisu imali kod kuće računala ili pristup internetu.  Tim učenicima je bilo dozvoljeno da proñu lekciju u informatičkom praktikumu u školi, odmah po završetku nastave koju su imali taj dan. Dan kasnije, njihova učiteljica podijelila je pismene ispite iz obrañene lekcije svim učenicima.  I onima koji su lekciju obrañivali učeći na daljinu i onima koji su obrañivali lekciju na klasičan način. Pismene ispite sastavili su učitelji hrvatskog jezika koji predaju šestim i sedmim razredima u istoj osnovnoj školi. To „pismeno ispitivanje“[5] bilo je provedeno u svakom razredu i autor rada je prisustvovao svakom od tih ispitivanja. Nakon što je završilo ispitivanje, učenici su mu predavali svoje pismene provjere, a oni učenici koji su obrañivali lekciju učeći na daljinu su mu zajedno s pismenim provjerama predavali i „anketne listiće“[1] koje su popunili nakon što su prošli lekciju u moodle-u. Isti je postupak bio i s učenicima osmih razreda, samo što su oni dobili nastavnu jedinicu iz nastavnog programa hrvatskog jezika za osme razrede (D. Šimunović: „Alkar“). Imali su istu učiteljicu kao i peti razredi, koja je već bila upoznata sa svim pojedinostima autorovog istraživanja. „Mehanizmi učenja“[1] bili su kompatibilni i u petim, i u osmim razredima.  Nakon što je autor ispravio „testove znanja“[1] ispitanika i jedne i druge skupine, i u petim i u osmim razredima, te nakon što je „obradio dobivene rezultate“[5] došao je do nekih spoznaja. Takoñer je došao i do nekoliko spoznaja nakon što je obradio odgovore koje su dali ispitanici prilikom „anketiranja“[1]. Glavne spoznaje do kojih je autor došao su to da je kod učenika vidljiv trend za nečim novim i suvremenim i da većina učenika smatra da nešto u klasičnoj nastavi treba mijenjati, te postoje i naznake da bi se učenjem na daljinu postizali bolji rezultati. Na osnovu toga, autor rada vjeruje da bi se učenje na daljinu moglo uvesti u nastavu viših razreda osnovne škole, ali u kombinaciji s klasičnim načinom držanja nastave, tj. da bi se mogao uvesti „mješoviti model učenja na daljinu“[4] u nastavu viših razreda osnovne škole.

Spremi sadržaj